Osnivanje udruge “EKO-2000”

Podsused je odavno bio izletište u koje su rado navraćali stanovnici grada Zagreba. Tu su se uvijek mogli okupati u čistoj rijeci Savi, šetati obroncima Medvednice i odmoriti u nizu gostionica u samom centru mjesta. Podsused je oduvijek bio mirna i zelena oaza u kojoj se lijepo živjelo. Širenjem grada Zagreba početkom 20-og stoljeća izgrađena je tvornica cementa na rubu Podsuseda, a i sam je Podsused uskoro postao dio grada.

Nažalost, negdje sredinom 1997. građani su osjetili snažno zagađenje zraka, uočili su da se nešto događa na području nekadašnje tvornice cementa “Sloboda”. Ubrzo se doznalo da se tamo doselila firma C.I.O.S. koja se bavi skupljanjem i preradom otpada koji preostaje nakon odvajanja metala od nemetala. Sve jače zagađenje zraka bilo je posljedica nedopuštenoga odlaganja i spaljivanja otpada (plastike, gume, ulja, laka i dr.). Zabrinuti za svoje zdravlje i zdravlje svoje djece građani Podsuseda osnovali su Inicijativni odbor koji je trebao reagirati na svakodnevna zagađenja koja su bila sve snažnija. Inicijativni odbor građana prerastao je u Osnivački odbor ekološke udruge koja je 14. svibnja 1998. registrirana pod nazivom “EKO-2000” kao nevladina, nepolitička i neprofitna udruga, a sve u skladu s važećim Zakonom o udrugama. Osnivački odbor činili su: Zlatko Barl, dipl. ing. građ., Manda Cesarik, Marija Dimitrov, ing. org. rada, Đurđica Dragčević, Mijo Ferenčin, dipl. oec., Marijan Gregurić, dipl. oec., prof. dr. sc. Damir Karlović, dipl. ing. bioteh., Jasenka Megla, prof., mr. sc. Tomislav Megla, dipl. ing. građ., Marija Mikulec, prof., Marija Šunjić, ing. građ. i Jožefa Tršan. Prva predsjednica Udruge bila je Marija Šunjić, a dopredsjednici Damir Karlović i Mijo Ferenčin.

Izrađen je Statut Udruge te generalni program djelovanja i rada koji je svake godine nadopunjavan novim aktivnostima prema potrebama i prijedlozima građana Podsuseda. Surađivalo se i s ostalim udrugama koje su postojale na ovom području kao i s najvećom hrvatskom ekološkom udrugom Zelena akcija iz Zagreba.

Tijekom svoga intenzivnog rada Udruga “EKO – 2000” upućivala je svoje zahtjeve, primjedbe, prijedloge i sl., usmeno i pismeno, na mnoge adrese kao što su: Gradski i Državni inspektorat, Grad Zagreb i njegove stručne službe, Gradski zavod za prostorno planiranje, javna komunalna poduzeća, Pučki pravobranitelj, Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Vlada Republike Hrvatske te Ured predsjednika Republike Hrvatske. Udruga se također sa svojim projektima javljala na nekoliko natječaja te smo uspjeli dobiti donacije za dva projekta (spomen obilježje kitu i poučna staza).

Osim zaštite okoliša od zagađivanja koje stvara C.I.O.S.-a, kao primarnoga cilja, Udruga “EKO – 2000” organizirala je mnogo manjih i većih akcija kao i održavanje tribina i predavanja raznih stručnjaka s područja ekologije, urbanizma, povijesti umjetnosti i dr. koje imaju veze s problemima Podsuseda. Zbog raznolikih aktivnosti udruge često smo se konzultirali sa stručnjacima za određena područja - na području ekologije i zagađenja s prof. dr. sc. Stankom Uršićem i prof. dr. sc. Damirom Karlovićem, a na području urbanizma s Petrom Zorićem, dipl. ing. arh.

Podrška građana je s vremenom postala sve veća kako su uspjesi Udruge “EKO – 2000” bili sve uočljiviji i prepoznati od lokalne i gradske vlasti. Da bi rad udruge imao rezultate, bilo je potrebno kontaktirati s raznim odgovornim ustanovama i ministarstvima na razini Grada Zagreba i Republike Hrvatske i o tome obavještavati medije koji su redovito pratili aktivnosti udruge te su tako uskoro čitav grad Zagreb, a i šire područje bili upoznati s udrugom i njezinim djelovanjem.

Dugogodišnja borba za čist okoliš koja je inicirana zagađenjem iz pogona C.I.O.S. na lokaciji nekadašnje tvornice cementa završila je premještanjem pogona C.I.O.S. iz Podsuseda na drugu lokaciju.

Iako smo se svi zalagali za premještanje C.I.O.S.-a izvan urbane zone, to se nažalost nije ostvarilo i pogoni C.I.O.S.-a premješteni su u izgrađenu zonu Jankomira. Premještanjem iz područja nekadašnje tvornice cementa oslobođen je prostor za koji je u međuvremenu izrađen detaljan urbanistički plan: urbana izgradnja bez industrijskih postrojenja. Međutim, industrijska postrojenja se izgrađuju jer Gradske službe izdaju građevinske dozvole za njih pa više neće biti moguće pridržavati se prihvaćenoga urbanističkog plana. Nakon toga Udruga se intenzivnije okrenula i drugim aktivnostima u vezi sa zaštitom okoliša.

Uređenje Podsuseda

Podsused je dugo godina bio jedno od najzapuštenijih dijelova grada Zagreba i trebalo je puno truda da se ostvare pomaci u uređenju zapadnoga ulaza u grad Zagreb. Ovdje treba istaknuti da čelništvo gradske četvrti nije previše brinulo o ulaganju u uređenje Podsuseda pa se zbog toga Udruga angažirala na mnogim poljima rada (komunalna infrastruktura, promet i sl.).

Podsusedski kesteni

Iz smjera Zagreba u Podsused se ulazi kroz drvored stogodišnjih divljih kestena zasađenih s obiju strana aleje. Kesteni se nalaze i na trgu te prema Kapeli sv. Martina pustinjaka. Na žalost mnoga su se od stabala kestena osušila i propala, a pojavio se i kestenov moljac kao nametnik koji je još dodatno izazvao sušenje drveća. Udruga se angažirala da spasi oboljela stabla, pa je stupila u kontakt sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba. Stručnjaci fakulteta su u suradnji sa Zrinjevcem u nekoliko navrata tretirali drveće insekticidima pa je drvored spašen. Akcija udruge “EKO – 2000” nastavila je i dalje, pa je na zamolbu Gradu zasađeno više mladih stabala na mjestima gdje je nedostajalo drveće u drvoredu. Danas ta mlada stabla uspješno rastu i vraćaju ljepotu drvoredu.

Stari Tahijev grad

Današnje stanje Starog grada i njegove okoline daleko je od njegove povijesne važnosti. Grad je praktički urušen, nisu napravljeni značajniji konzervatorski radovi za očuvanje, okoliš je zarastao u gustu šumu koja se ne uređuje, a pristupne staze su neuredne i zapuštene. Takvo stanje navelo je članove udruge da se angažiraju kako bi se stanje barem donekle popravilo ili zaustavilo daljnje propadanje. Udruga se natjecala na jednom donatorskom natječaju s projektom preliminarnoga saniranja okoliša Staroga grada, ali bez uspjeha. Nakon niza urgiranja postiglo se da Hrvatske šume redovito uređuju šumu oko Staroga grada i pristupne staze, a postavljene su i nove klupe za šetače. Udruga i nadalje smatra da ovako vrijedan povijesni objekt zaslužuje da ga se barem konzervira i sačuva od propadanja.

Spomenik kitu

Grupa autora satavljena od arheologa Nenada Jandrića i Zorana Gregla te arhitekta Željka Kovačića osmislila je projekt “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine”. Osnovna ideja ovog projekta bila je postaviti spomen obilježja ili stilizirane kopije na mjestima gdje su pronađene iskopine ili predmeti iz daleke prošlosti, vremena kada Zagreba još nije bilo. Projektom su već obuhvaćeni: a) Kerestinec, nadgrobni spomenik Ponciju, b) Petrinjska ulica, mramorna glava Rimljanina, c) Frankopanska ulica, kljova mamuta, d) Stenjevec, župna crkva, ploča nekropole, e) Križanje Savske ceste i Vukovarske ulice, ploča aplikacija keramičkih predmeta iz rimskih grobova iz 1. i 2. stoljeća, f ) Banjavčićeva ulica, brončani kipić boga Jupitera, g) Kaptol, kopija rimskoga nadgrobnog spomenika iz 1. stoljeća, h) Gornji Bukovec, kruna stele rimskoga nadgrobnog spomenika, i) Podsused, kostur kita, j) Mirogojska cesta, kopija lojanice iz brončanoga doba.

Slijedom takvih nalaza autori navedenoga projekta otkrili su da je tijekom izgradnje željezničke pruge kroz Podsused 1862. godine pri iskopavanju stijene ispod Starog grada prema Savi pronađen kostur kita koji je prije otprilike 12 – 15 milijuna godina živio u Panonskom moru. U Panonskom moru, ili kako ga geolozi zovu – Paratethysu, živjele su tune, srdelice i morski psi. Bilo je tu cipala, skuša i oslića, plivali su i kitovi i izležavali se tuljani. Grebeni su bili obrasli algama, koraljima, školjkama i ježincima. U šumama na obalama živjeli su “praslonovi”, bilo je kukaca i ptica. Rasle su masline i lovor, fikus, sekvoja i gingho biloba. Pokraj tropskih i egzotičnih biljaka bilo je hrastova, borova, jasena, oraha, algi i gljiva. Da, sve je to nađeno u Podsusedu. Nađeno, preparirano i konzervirano, a danas se čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Demetrovoj ulici 1, u depoima Geološko-paleontološkog odjela.

Pronađene ostatke kita iz Panonskoga mora proučio je i ocijenio Ljudevit Farkaš Vukotinović te o tome obavijestio svijet 1870. godine napisavši djelo : “O petrefaktih u obće i podzemnoj fauni i flori susedgradskih laporah”. Paleontolozi iz Belgije pronađenom nalazu kita tada su dali latinsko ime “Mesocetus agrami” (Zagrebački kit) čime je Zagreb jedini grad na svijetu koji nema more, ali ima svoga autohtonog kita.

Maketu spomenika u prirodnoj veličini prema projektu arhitekta Kovačića izradio je Zoran Kodrnja, a obradu trupa kita u nehrđajućem čeliku izvršio je Zdenko Šlibar iz Podsuseda. Spomen obilježje kitu postavljeno je na konstrukciju preko potoka u blizini mjesta gdje je prije 14 milijuna godina plivao, a prije 140 godina pronađen i iskopan. Izvedbu i postavljanje ovog obilježja izvršila je Udruga “EKO – 2000” uz donaciju Ministarstva kulture i mnogih drugih donatora. Udruga je od Hrvatskih voda dobila koncesiju za postavljanje spomen obilježja na javnom vodnom dobru te ishodila građevinsku dozvolu arhitektonskoga i građevinskoga dijela projekta (donacija poduzeća Conex). Hrvatske vode su uredile dio potoka između propusta kod Podsusedskoga trga i propusta ispod Aleje Bologne. Reflektore za osvjetljenje postavila je Elektra iz Zagreba. Spomen obilježje kitu svečano je otvoreno 22. travnja 2001. godine na Dan planeta Zemlje. Bio je to veliki kulturni doživljaj za Podsused i Zagreb, a sve je bilo popraćeno slavljem uz prigodni program za goste i lokalno stanovništvo.

Kamenolom iza Sutinskih vrela

Iza dvorane Sutinska vrela na putu prema Podsusedskom Dolju, u dijelu doline gdje se nalaze hladni i topli izvori Sutinskih vrela, građevinsko poduzeće Tempo svojevremeno je otvorilo kamenolom iz kojega se eksploatirao kamen za gradnju velikih projekata u Zagrebu i okolici. Stotine kamiona dnevno vozilo je kameni materijal kroz Podsused. Pritom je uništena cesta kroz Podsused prema Podsusedskom Dolju. Školska djeca su zbog gustoga prometa svakodnevno bila u opasnosti. Važno je napomenuti da se taj kamenolom nalazi unutar granica parka prirode Medvednica. Sve to potaklo je udrugu “EKO – 2000” da nizom dopisa, tribina i okruglih stolova ukaže na problem uništenja prirode i zatraži zatvaranje kamenoloma uz sanaciju kako bi se pomoglo da se taj predio ponovo zazeleni. Uz puno poteškoća, kamenolom je nakon nekoliko godina djelomično zatvoren (uz ipak minimalan rad), ali sanacija još ni danas nije provedena.

Uređenje Dječjeg vrtića Podsused – Blanje

Spomenuti vrtić koji postoji već godinama u nekadašnjoj ladanjskoj kući bio je u iznimno derutnom stanju. Također i sam pripadajući vrt nije bio prikladan za igru djece jer nije imao opreme za igralište. Razgovarajući s roditeljima Udruga je odlučila početi s akcijom uređenja toga važnog socijalnog objekta. Pokazalo se, međutim, da su najveći problem finacijska sredstva koja se nisu mogla osigurati putem donacija. Zbog toga se Udruga 2003. godine obratila predsjednici Gradske skupštine i nakon niza sastanaka 2004. godine uspjela je ishoditi detaljno uređenje unutrašnjosti vrtića (sanitarni čvorovi, kuhinja, boravak i dr.). Istodobno je uređena zelena površina oko vrtića, izvedena je nova ograda i postavljene su sprave za igru. Ovi radovi povećali su vrijednost tog objekta i omogućili djeci ugodniji i sigurniji boravak u vrtiću.

Uređenje komunalne infrastrukture (plinovod, vodovod, uređenje cesta)

Kad je prije nekoliko godina postavljana plinska mreža u širem području Zagreba Udruga se angažirala da se i na području Podsuseda također izvede srednjetlačni plinovod. Prema interesima i zahtjevima građana Udruga je u suradnji s Gradskom plinarom osigurala da se plin uvede u većinu ulica.

Iako u Podsusedu već odavno postoji vodovodna mreža, ipak postoje i rubni djelovi koji nemaju uveden vodovod. To se odnosi na Jagodišće koje se nalazi na najzapadnijem dijelu Podsuseda. I ovdje je bilo mnogo korespondencije i sastanaka jer je izvedba vodovoda za taj dio tehnički zahtjevnija. No, iako se sve to malo odužilo, Hrvatske vode su se zajedno s Vodovodom grada Zagreba i Vodovodom Zaprešića dogovorile da se ta vodovodna mreža uskoro izvede.

Ni cestovna mreža Podsuseda nije u najboljem stanju, pa je Udruga svake godine urgirala (posebno iza zimskoga perioda) da se pristupi barem tekućem održavanju uz čišćenje šahtova i vodolovnih okana. Udruga je uputila niz zahtjeva o investicijskom održavanju, ali se uvijek odgovaralo da nedostaju sredstva. U proteklih nekoliko godina Grad Zagreb je uredio cestu prema Podsusedskom Dolju i Ulicu Tomislava Pavleka, a 2009. i Podsusedsku aleju i Podsusedski most.

Urbanističko uređenje centra Podsuseda

Tijekom javnih rasprava te kasnijih dopuna i izmjena Generalnih urbanističkih i detaljnjih urbanističkih planova Udruga je davala niz pisanih primjedbi i prijedloga izmjena i dopuna tih planova. Stručna skupina Udruge sudjelovala je aktivno na javnoj raspravi o detaljnom urbanističkom planu za područje nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu.

Šira okolica samoga centra Podsuseda kao graditeljska i povijesna baština zaštićeno je područje. U samom centru Poduseda nalaze se nekad čuvene gostionice Aralica i Mladina kao i niz autentičnih starih kuća koje okružuju Podsusedski trg. Unatoč tome bilo je pokušaja da se izgrade ugostiteljski objekti na pješačkim prolazima i onemogući slobodan prilaz školi. Udruga “Eko – 2000” uspjela je da se ukloni izgrađeni ugostiteljski objekt i vrati nogostup pješacima i školskoj djeci.

Unatoč višegodišnjim nastojanjima još ni danas nije donesen detaljan urbanistički plan uređenja samog centra Podsuseda. Na taj se način omogućava daljnje građevinsko uništavanje samog centra, a time i gubljenje draži male sredine koja je oduvijek bila poznata kao zagrebačko izletničko mjesto. Stav Udruge je da se donošenjem urbanističko-arhitektonskoga plana treba predvidjeti prometno rješenje kojim bi se stvorila pješačka zona na samom Podususedskom trgu, odredile smjernice arhitektonskoga oblikovanja objekata koje se mogu izgraditi, a da se istodobno sačuva povijesna i kulturna baština mjesta. Naravno da je pri tome važno da se svi daljnji radovi uređenja centra Poduseda provedu točno prema javno usuglašenom prostornom planu.

Udruga je osmislila i intenzivno radi na projektu Poučna staza Podsused, kojem je cilj upoznavanje posjetitelja s kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom ovoga dijela Zagreba, te ponovno vrednovanje Podsuseda kao izletničkog mjesta Zagreba i okolice.

Kroz suradnju s drugim ekološkim i inim udrugama, institucijama, te predstavnicima civilnog društva, Udruga je sudjelovala u raznim kampanjama (npr. protiv projekta “Družba Adria”, spaljivanje otpada u tvornicama cementa i dr.). Udruga je inicijator osnivanja Odbora za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenje otpadom (PEPGO), koji je okupio značajan broj ekoloških udruga i pojedinaca iz cijele Hrvatske, s ciljem zalaganja za odvojeno skupljanje i recikliranje otpada, a protiv spaljivanja. Udruga je aktualni predsjedatelj Odbora PEPGO i član Nacionalnog odbora za zaštitu građana Republike Hrvatske od industrijskog zagađenja.